POVIJEST ZBORA
Halubajsko jučer nije bilo lako. Teško se je živjelo, mnogo se je radilo, a nakon napornog rada valjalo je „lepo zakantat uz žmuj dobrega vina“ i opustiti se. Pjesma nas je održala. Stoga, nije čudno da je pjevanje duga tradicija Halubja.
Već i sam naziv „Halubje“ ,čiji naziv koji potječe od riječi halupa tj. pastirska koliba, govori da je to bio kraj pastirske tradicije.
Već i sam naziv „Halubje“ ,čiji naziv koji potječe od riječi halupa tj. pastirska koliba, govori da je to bio kraj pastirske tradicije.
Od osnutka 1908. do prvog svjedskog rataVeliki doprinos kultrurnom razvoju Halubja dao je Božo Dubrović, učitelj i tadašnji ravnatelj pučke škole Sv. Matej. On je bio prvi predsjednik Kulturno-prosvjetnog društva „Halubjan“ osnovang 1908. godine u Viškovu, koji od tada djeluje s manjim prekidima.
|
Upravo je Božo Dubrović jedan od inicijatora osnivanja Pjevačkog društva „Halubjan“ u okviru KPD „Halubjan“ (no zbor je registriran tek 31.08.1909. godine, o čemu postoji pisani dokument). Od tada pa do 1914. godine on vodi zbor, a probe se održavaju u jednoj prostoriji u sklopu pučke škole.
Članovi društva bili su ne samo mještani Viškova, nego i ljudi iz okolnih sela (posebno Marčelji). Uz mješoviti pjevački zbor u tom društvu, tada su djelovali tamburaški zbor i dramska sekcija.
Društvo je, zahvaljujući intenzivnom radu, znalo organizirati vrlo uspjele predstave na kojima su učestvovale sve tri sekcije. Pjevački zbor je, osim lakših crkvenih i svjetovnih kompozicija, nekad izvodio čak i dionice iz Zajčeve opere „Zrinski“. Društvo. |
Mješoviti pjevački zbor je djelovalo sve do početka 1. svjedskog rata, do 1914. godine, kada je, iz razumljivih razloga, prestalo sa radom.
Od prvog svjedskog rata do drugog svjedskog rata
Po završetku 1. svjedskog rata, već 1918. godine (iako je Kastavština još bila okupirana od Talijana), društvo je obnovljeno, te sada, uz članove tamburaške, folklorne i dramska sekcije, djeluje samo muški pjevački zbor sa 30-tak pjevača. Između dva rata, muški pjevački zbor vode Anton Trinajstić, Anastazije i Zvonko Ružić. Djelatnost društva traje do 1941. godine kada okupacija prekida svaki rad. Za trajanja drugog svjedskog rata, Društvo ne djeluje.
Osim KPD „Halubjana“ na našem prostoru u to vrijeme djeluju i slijedeće udruge:
- u Mavrovičanu od 1924. do 1936. godine djelovalo je KPD „Seljačka sloga“ sa tamburaškim zborom, dramskom i folklornom sekcijom i mješovitim pjevačkim zborom (kojeg je vodio Franjo Stipković), ačiji su članovi bili iz Saršoni, Ronjgi, Biškupi, Široli, Dovičići i Brnasi.
- u Marčeljima od 1923. do 1941. godine je djelovalo KPD pod Crvenim križem, sa tamburaškim zborom, dramskom i folklornom sekcijom i dječjim pjevačkim zborom.
- U Marinićima je od 1925. do 1941. godine djelovalo KPD, u sklopu kojeg su bili limena glazba, a povremeno i dramska, pjevačka i folklorna sekcija.
- u Mavrovičanu od 1924. do 1936. godine djelovalo je KPD „Seljačka sloga“ sa tamburaškim zborom, dramskom i folklornom sekcijom i mješovitim pjevačkim zborom (kojeg je vodio Franjo Stipković), ačiji su članovi bili iz Saršoni, Ronjgi, Biškupi, Široli, Dovičići i Brnasi.
- u Marčeljima od 1923. do 1941. godine je djelovalo KPD pod Crvenim križem, sa tamburaškim zborom, dramskom i folklornom sekcijom i dječjim pjevačkim zborom.
- U Marinićima je od 1925. do 1941. godine djelovalo KPD, u sklopu kojeg su bili limena glazba, a povremeno i dramska, pjevačka i folklorna sekcija.
Od drugog svjedskog rata do 1970. godine
Iako oslabljeno zbog gubitaka mnogih svojih članova, odmah nakon oslobođenja 1945. godine KPD „Halubjan“ nastavlja s radom još intenzivnije i još ambicioznije nego prije 2. svjedskog rata. Preživjeli članovi obnavljaju rad društva sa svim prijašnjim sekcijama.
Nakon oslobođenja, formira se ponovno muški pjevački zbor, koji je u to vrijeme vodio Stanko Jurdana, kojeg je Josip Milić nakon proba i nastupa svojim kamioncinom vozio natrag u Kastav. Iza njega neko vrijeme zborom je rukovodio i Milan Cerovac te Mate Srok. Vrlo je zapažen rad muškog pjevačkog zbora koji nastupa na mnogim smotrama tadašnjeg kotara Rijeka, te dobiva niz različitih priznanja.
Negdje 1947. godine aktivira se i dreamska sekcija, te raznim skečevima i igrokazima nastupa ne samo u Viškovu već po čitavom kotaru, u Kastvu, Zametu, Jušićima, Jelenju i Krasici. Negdje 70-tih godina sekcija prestaje s radom.
Naravno, iza rata nastavio je s radom i tamburaški zbor pod vodstvom Turak Vladislava - Ladeta. U to vrijeme, taj je zbor imao poseban značaj –učenje muziciranja i odgajanja mladih tamburaša-učenika.
Da bi ime društva nekako odgovaralo vremenu u kojem je djelovalo, 1947. godine mijenja dosadašnje ime KSD „Halubjan“ u novo ime KPD „Prvoborac“. Društvo i dalje nastavlja tradicije „Halubjana“, ali nešto smanjenim intenzitetom.
Što se muzičkih aktivnosti tiče, osim tamburanja kod nekih ljudi se javljaju i neke druge ambicije temeljene na sviranju kod nas. Naime, braća Trinajstić Milivoj i Zdravko, te Štokić Branko formiraju vlastiti orkestar koji je djelovao izvan društva.
Osim njih, aktivni su i boćari i Halubajski zvončari, a nešto kasnije i nogometaši. Stoga i ne čudi da je logo našeg zbora vrlo sličan logu Halubajskih zvončara ili NK „Halubjana“. Da bismo istaknuli različitost loga i istaknuli osnovnu aktivnost zbora, 2011. godine smo dosadašnjem logu dodali violinski ključ.
Nakon oslobođenja, formira se ponovno muški pjevački zbor, koji je u to vrijeme vodio Stanko Jurdana, kojeg je Josip Milić nakon proba i nastupa svojim kamioncinom vozio natrag u Kastav. Iza njega neko vrijeme zborom je rukovodio i Milan Cerovac te Mate Srok. Vrlo je zapažen rad muškog pjevačkog zbora koji nastupa na mnogim smotrama tadašnjeg kotara Rijeka, te dobiva niz različitih priznanja.
Negdje 1947. godine aktivira se i dreamska sekcija, te raznim skečevima i igrokazima nastupa ne samo u Viškovu već po čitavom kotaru, u Kastvu, Zametu, Jušićima, Jelenju i Krasici. Negdje 70-tih godina sekcija prestaje s radom.
Naravno, iza rata nastavio je s radom i tamburaški zbor pod vodstvom Turak Vladislava - Ladeta. U to vrijeme, taj je zbor imao poseban značaj –učenje muziciranja i odgajanja mladih tamburaša-učenika.
Da bi ime društva nekako odgovaralo vremenu u kojem je djelovalo, 1947. godine mijenja dosadašnje ime KSD „Halubjan“ u novo ime KPD „Prvoborac“. Društvo i dalje nastavlja tradicije „Halubjana“, ali nešto smanjenim intenzitetom.
Što se muzičkih aktivnosti tiče, osim tamburanja kod nekih ljudi se javljaju i neke druge ambicije temeljene na sviranju kod nas. Naime, braća Trinajstić Milivoj i Zdravko, te Štokić Branko formiraju vlastiti orkestar koji je djelovao izvan društva.
Osim njih, aktivni su i boćari i Halubajski zvončari, a nešto kasnije i nogometaši. Stoga i ne čudi da je logo našeg zbora vrlo sličan logu Halubajskih zvončara ili NK „Halubjana“. Da bismo istaknuli različitost loga i istaknuli osnovnu aktivnost zbora, 2011. godine smo dosadašnjem logu dodali violinski ključ.
Krajem 50-tih godina, aktivnost društva je splasnula, što je trajalo do 60-tih. Interesi ljudi okretali su se više privatnim, a manje društvenim aktivnostima. No možda je to bila samo smjena generacija, jer su se u rad društva počele uključivati nove, svježe snage.
1966. godine startao je Omladinski klub „Halubjan“, oživljava se udruga Halubajski zvončari, boćari rade kontinuirano, ni pjevači ne miruju.. .
Iste 1969. godine, kada se osnovao NK „Halubjan“ prestaje s radom KPD „Prvoborac“.
1966. godine startao je Omladinski klub „Halubjan“, oživljava se udruga Halubajski zvončari, boćari rade kontinuirano, ni pjevači ne miruju.. .
Iste 1969. godine, kada se osnovao NK „Halubjan“ prestaje s radom KPD „Prvoborac“.
Od 1970. do 1980.
dirigent Leo Ivančić
Rad zamire nekoliko godina. No, 1974. godine se opet oformio muški pjevački zbor, te se aktivirao pod stručnim vodstvom velikog ljubitelja amaterskog pjevanja i čakavskog izričaja prof. Lea Ivančića, učenika I. Matetića Ronjgova. Stoga ne čudi da gro pjesama izvodio od I. Matetića Ronjgova. Zbor je vrlo brzo počeo nastupati na raznim svečanostima našeg kraja i šire. Tih se godina razvija i vrlo uspješna suradnja s pjevačkim zborovima „Crvena zvijezda“ Kastav, KUD „Učka“ Matulja, kojima se je kasnije pridružio KUD „Sloga“ Jušići.
Na inicijativu maestra Lea Ivančica 1974. godine dolazi do njihovog udruživanja u mješoviti pjevački zbor pod imenom “’Združeni zborovi Kastavštine” (ZZK).
U sklopu ovako objedinjenog zbora, djelovanje muškog zbora „Halubjan“ postaje vrlo zapažen. Nastupa se na svim manifestacijama, na području naše regije, kao npr. na općinskim smotrama Rijeke i Opatije, na regionalnoj smotri u Ronjgima, na manifestaciji „Naš kanat je lip“ u Poreču i dr. |
Godine 1976. sve sekcije i sva kulturna i sportska aktivnost na području Viškova i najvećeg dijela Halubja našle su se u okviru opet registriranog Kulturno-sportskog društva „Halubjan“, no svaka sekcija radi u svom okviru samostalno i jedinstveno.
Od 1980. do 2004. godine
Muški pjevački zbor prerasta 1980. godine u mješoviti, pa od tada u Združenim zborovima Kastavštine nastupa kao takav. Naravno da se sada dobiva na kvaliteti i širini repertoara.
Radi izmjene iskustva zbor surađuje i sa Muškim pjevačkim zborom „Dragotin Kette“ iz Ilirske Bistrice te sa zborom „Bratstvo“ iz Marušića kraj Buja.
U sklopu Združenih zborova Kastavštine, „Halubjan“ je učestvovao i na manifestacijama šireg značaja kao što je otvorenje tunela kroz Učku 1981. godine, proslava Dana borca i godišnjica XIII.. Primorsko-goranske udarne divizije 1983. godine na Tuhobiću. Nastupao je i u inozemstvu: u Bologni povodom proslave godišnjice lista „Unita“, te u Čehoslovačkoj u mjestu Pještanima.
Radi izmjene iskustva zbor surađuje i sa Muškim pjevačkim zborom „Dragotin Kette“ iz Ilirske Bistrice te sa zborom „Bratstvo“ iz Marušića kraj Buja.
U sklopu Združenih zborova Kastavštine, „Halubjan“ je učestvovao i na manifestacijama šireg značaja kao što je otvorenje tunela kroz Učku 1981. godine, proslava Dana borca i godišnjica XIII.. Primorsko-goranske udarne divizije 1983. godine na Tuhobiću. Nastupao je i u inozemstvu: u Bologni povodom proslave godišnjice lista „Unita“, te u Čehoslovačkoj u mjestu Pještanima.
Zbor je u sklopu Združenih zborova Kastavštine sa Erolom Mlakarom 1987. godine snimio kazetu „Halubajski zvončari“ sa 8 pjesama (Halubajski zvončari, Lipo j' vino pit, Maškare, Pusni pondejak, Ive kosi, Zvončari Kastavštine, Bela nedeja i Ej maškare veselo).
Pod vodstvom Lea Ivančića, zbor su tada činili najčešće:
- Soprani: Brnčić Vesna, Cetina Bruna, Host Desanka, Jugo Marica, Milošević Marica, Mladenić Dolores, Ronjga Ida i Širola Vesna
- Alti: Detan Branka, Dragičević Bojana, Kukuljan Neda, Marčelja Desanka, Petrc Deana, Rubeša Zorka, Sušanj Janja i Štefan Ivanka
- Tenori: Beneš Branko, Blažević Ilija, Host Pavao, Matetić Stanko, Mladenić Franjo, Sušanj Josip, Širola Gordan, Trinajstić Slavko i Trinajstić Tomislav
- Basi: Bezjak Bruno, Brnčić Blaženko, Detan Boris, Kukuljan Viktor, Mladenić Boris, Mladenić Milivoj, Ronjga Branko, Štefan Veljko, Udović Renato i Valenčić Branko.
Pojedini zborovi i dalje povremeno održavaju samostalne nastupe, ali i nastupaju kao “Združeni zborovi”. Međutim, s vremenom dolazi do smanjenja broja članova, da bi ostala združena dva mješovita pjevačka zbora i to ’’Halubjan” iz Viškova i ’’Istarska vila” iz Kastva.
Godine 2001. Združeni zborovi Kastavštine (“Halubjan” iz Viškova i ’’Istarska vila” iz Kastva) sudjelovali su sa Zvonejskim kanturima u snimanju CD-a Lea Ivančića “Zborovi i druge skladbe”. Zadnji nastup kao združeni zborovi Kastavštine pod vodstvom maestra Lea Ivančića Zbor je imao 18.9.2004. godine na “Kanat pul Ronjgi” u Ronjgima, kada zbog bolesti maestra dolazi do prekida njihovog zajedničkog djelovanja. Do kraja godine uvježbavanje samo zbora “Halubjan” je odradio maestro Darko Đekić, a zadnji nastup prije duže pauze je bio 11.12.2004. g. u Klani. |
Od 2004. godine do 2006. godine
Od 24.12.2004. do 7.02.2006. uslijedila je pauza u radu KUD-a “Halubjan”.
Od 24.12.2004. do 7.02.2006. uslijedila je pauza u radu KUD-a “Halubjan”.
Od 2006. godine do 2021. godine
Od 7.02.2006. mjesto dirigenta preuzima Zoran Badjuk, koji zbor vodi do listopada 2020. godine.
Jedna zajednička slika iz 2011. godine....
Jedna zajednička slika iz 2011. godine....
Zajednička slika iz 2017. godine
Od 2021. godine do danas
Nakon kratke pauze (od listopada 2020. do lipnja 2021. godine) zbog korona virusa, zbor počinje voditi dirigentica Žaklina Majetić Mufić.
Zbor nastavlja djelovati i dalje pod imenom Mješoviti pjevački zbor KUD “Halubjan" do danas.
Nakon kratke pauze (od listopada 2020. do lipnja 2021. godine) zbog korona virusa, zbor počinje voditi dirigentica Žaklina Majetić Mufić.
Zbor nastavlja djelovati i dalje pod imenom Mješoviti pjevački zbor KUD “Halubjan" do danas.
Na probi zbora 2023. godine: